1. Betonske kanalice HAURATON
  2. Svjetlana
  3. Jesu li za seks potrebne emocije, muškarci ili vibrator?
  4. Smijte se, sebi se smijete
  5. Ljude je potrebno ne samo slušati već ih i čuti!
  6. Sumatra – vremeplovna lađa
  7. Sex
  8. Branislav Nušić, Ožalošćena porodica (NP Sarajevo)
  9. Naličje i naslijeđe porodičnog života
  10. Smisao postojanosti
  11. Politika privatnosti – Httpool Online Advertising
  12. Mirisni tragovi jeseni
  13. Žene u kockarnici – Samo kuću čuvaj!
  14. Strah i bijeda Trećeg rajha (SARTR)
  15. Zašto žene padaju na loše dečke?
  16. Uspješna mama i eko projekat
  17. Mrzimljupci
  18. Održan 8. memorijalni odbojkaški turnir “Bihać 2011”
  19. Šok na Bilinom polju: Ibišević dvaput propustio matirati Portugal
  20. BiH teško poražena u Lisabonu: Portugal ubjedljivom pobjedom odlazi na EURO 2012
  21. Parker i Batum odveli Francusku u finale
  22. Should I stay or should I go?
  23. Pobjednici 34. Kazališnih igara u Jajcu
  24. Razbijač Ralf – Wreck it Ralph
  25. Teferič koji ne prestaje
  26. Alex Cross
  27. Skyfall
  28. U Zvorniku ja sam ostavio svoje srce
  29. (Klinička) Smrt jednog konFLJutera
  30. Httpool Online Advertising
  31. DVB-s očima ovisnika
  32. The Chosen One
  33. City break: Amsterdam
  34. Legenda o padu Troje
  35. Sjeverna Baskija
  36. Bacajà: mjesto gdje je komedija dell’arte ponovo oživjela!
  37. Gdje provesti najluđu noć? – U Istanbul uz trbušne plesačice
  38. Bellagio- omiljena destinacija visoke aristokracije
  39. Naš BOT na naličju mjesta
  40. Ljepota dolazi iz frižidera!
  41. Mini vodič kroz svijet vjenčanica
  42. Kako da vaš komp posluži u prehrambene svrhe
  43. Dragan Marinković Maca: Nisam glup čovjek
  44. Zelenooka romantičarka
  45. Almir Kurt: Sin je najbolji saradnik na svijetu!
  46. Halali nam Zuko!
  47. Sarajevo, Mevlid, Amerika, Sarajevo
  48. Razgovor trojice
  49. Prosjak i gospodin
  50. Kids Land mame i njihove djevojčice
  51. Kokuz
  52. Glas Naroda
  53. Istina
  54. Tužilaštvo BiH : INSTITUCIJA KOJE VIŠE NEMA !
  55. Između osobnog, lokalnog i globalnog
  56. Čudna jada od betonskog grada
  57. Homo homini lupus est ili kratka crtica o nama
  58. Pravda za očeve
  59. Žene zbog predrasuda manjina među inženjerima
  60. Parkovi – pluća demokratije
  61. Grad ili opština, pitanje je sad
  62. Muzika i umjetnost kao refleksija politike
  63. DOPLER: pomak ka prirodi!
  64. Rusi dolaze: Donose li dobre namjere?
sri, jul 17, 2019
  1. Betonske kanalice HAURATON
  2. Svjetlana
  3. Jesu li za seks potrebne emocije, muškarci ili vibrator?
  4. Smijte se, sebi se smijete
  5. Ljude je potrebno ne samo slušati već ih i čuti!
  6. Sumatra – vremeplovna lađa
  7. Sex
  8. Branislav Nušić, Ožalošćena porodica (NP Sarajevo)
  9. Naličje i naslijeđe porodičnog života
  10. Smisao postojanosti
  11. Politika privatnosti – Httpool Online Advertising
  12. Mirisni tragovi jeseni
  13. Žene u kockarnici – Samo kuću čuvaj!
  14. Strah i bijeda Trećeg rajha (SARTR)
  15. Zašto žene padaju na loše dečke?
  16. Uspješna mama i eko projekat
  17. Mrzimljupci
  18. Održan 8. memorijalni odbojkaški turnir “Bihać 2011”
  19. Šok na Bilinom polju: Ibišević dvaput propustio matirati Portugal
  20. BiH teško poražena u Lisabonu: Portugal ubjedljivom pobjedom odlazi na EURO 2012
  21. Parker i Batum odveli Francusku u finale
  22. Should I stay or should I go?
  23. Pobjednici 34. Kazališnih igara u Jajcu
  24. Razbijač Ralf – Wreck it Ralph
  25. Teferič koji ne prestaje
  26. Alex Cross
  27. Skyfall
  28. U Zvorniku ja sam ostavio svoje srce
  29. (Klinička) Smrt jednog konFLJutera
  30. Httpool Online Advertising
  31. DVB-s očima ovisnika
  32. The Chosen One
  33. City break: Amsterdam
  34. Legenda o padu Troje
  35. Sjeverna Baskija
  36. Bacajà: mjesto gdje je komedija dell’arte ponovo oživjela!
  37. Gdje provesti najluđu noć? – U Istanbul uz trbušne plesačice
  38. Bellagio- omiljena destinacija visoke aristokracije
  39. Naš BOT na naličju mjesta
  40. Ljepota dolazi iz frižidera!
  41. Mini vodič kroz svijet vjenčanica
  42. Kako da vaš komp posluži u prehrambene svrhe
  43. Dragan Marinković Maca: Nisam glup čovjek
  44. Zelenooka romantičarka
  45. Almir Kurt: Sin je najbolji saradnik na svijetu!
  46. Halali nam Zuko!
  47. Sarajevo, Mevlid, Amerika, Sarajevo
  48. Razgovor trojice
  49. Prosjak i gospodin
  50. Kids Land mame i njihove djevojčice
  51. Kokuz
  52. Glas Naroda
  53. Istina
  54. Tužilaštvo BiH : INSTITUCIJA KOJE VIŠE NEMA !
  55. Između osobnog, lokalnog i globalnog
  56. Čudna jada od betonskog grada
  57. Homo homini lupus est ili kratka crtica o nama
  58. Pravda za očeve
  59. Žene zbog predrasuda manjina među inženjerima
  60. Parkovi – pluća demokratije
  61. Grad ili opština, pitanje je sad
  62. Muzika i umjetnost kao refleksija politike
  63. DOPLER: pomak ka prirodi!
  64. Rusi dolaze: Donose li dobre namjere?

Drugog dana 35. Pozorišnih/kazališnih igara u Jajcu publika je imala priliku pogledati predstavu Prosjačka opera Narodnog pozorišta u Sarajevu, koju je režirao Kokan Mladenović, a dramaturgiju potpisuje Kornelia Goli.

Predstava počinje tako što, nakon nekoliko trenutaka početka jedan od glumaca/likova je prekine, odbijajući da igra zbog lošeg stanja u pozorištu, zbog neisplaćenih plata. „Predstava je otkazana!“ govori, ispred golog zida Doma kulture u Jajcu, bez kulisa i sa kostimima koji to nisu. Jedna sasvim realistična scena i opis stanja u pozorištu nastavlja se uključivanjem ostatka ansambla u raspravu, stvaranjem dva tabora, od kojih jedan želi da nastavi sa predstavom jer je željna igranja, a drugi neće dok se situacija sa položajem pozorišta u društvu ne riješi. Situacija se okončava tako što jedna od glumica/likova poziva ministra kulture iz prvog reda da razriješi ovaj sukob na jedan ili drugi način. I on to radi onako kako to političari i rade, govorom koji ne znači ništa niti šta kazuje osim nedostatka želje, volje i znaja da se bilo šta riješi. I tada, po drugi put, predstava počne. Ovakav postupak je sjajno rješenje stvaranja okvira predstave koja se satirički bavi problemima jednog pozorišta, ali i jednog društva. Tehnički, ovaj okvir omogućava glumcima da igraju one scene koje hoće, jer je to dio kompromisa oko nastavljanja predstave, što oni sjajno koriste. Drugo, ovaj postupak opravdava i upotrebu u našim pozorištima nerijetko korištenog (ali zato često pogrešno korištenog) naratora, koji povezuje scene, koji služi i kao način da se publika drži na distanci, kako bi sa nje mogla bolje vidjeti ono što joj se želi kazati. Narator, između ostalog, bitno utiče i na ritam ali i na tempo ove predstave, a i prvo i drugo su jedni od kvaliteta onoga što smo drugog dana Igara u Jajcu vidjeli. Ritam i tempo predstave također dobrano određuju i songovi, koji su dobro i s razumijevanjem raspoređeni i smisleno korespondiraju sa scenom koja mu prethodi i scenom koja slijedi, ali i sa predstavom u cjelini.

Glumački Ansambl od osamnaest glumaca je pokazao kako se igra ovakav tip predstava na najbolji način. Kombinacija iskusnih glumaca, prvaka Narodnog pozorišta u Sarajevu, nešto mlađih stalnih članova ansambla NPS i četvoro studenata Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu na sceni je djelovala uvježbano, spremno, sigurno u svoju igru i igru svojih partnera. Fizička igra, pjevanje, ples i govorna radnja su im omogućili da pokažu slojevitost svojih talenata, ali i spremnost da igraju kao pravi, ozbiljni ansambl. Ipak, posebno su se izdvojile igre Aleksandra Seksana i Merima Lepić, čiji su likovi i čija je igra činila kičmu ove predstave.

Scenografiju, za koji je odgovorna Marija Kalabić, već smo spomenuli, i ona je takva da na početku djeluje kao potvrda da predstave neće biti. Takođe, u značenje bismo joj mogli upisati i to da oslikava tu materijalnu bijedu pozorišta u našem društvu. Sa druge strane, upravo je nedostatak klasične scenografije pokazao kako pravom pozorištu ona i nije nužna, te da glumci svojom igrom, scenskim pokretima i govornom radnjom, te publika svojom sposobnošću imaginacije mogu da stvore pravi pozorišni doživljaj. Kostimografija Tatjane Radišić je potpuno u skladu sa scenografijom i pokazuje svu ozbiljnost koja je očigledna u stvaranju ove predstave.

Ova predstava spada u red onih koje se nazivaju društveno angažiranim, jer implicitno i eksplicitno upućuje na probleme društva u kojem živimo. Implicitno se to čini preko igranja pojedinih scena iz Prosjačke opere Johna Gaya, u kojima nam se pokazuju mahom nedostaci ljudskih karaktera, na osnovu kojih publika može da nasluti njihovu sveprisutnost, čak i kod sebe samih. Pri tome nije najmanje bitno to što glumci sve vrijeme igraju licem ka publici, tako da su i replike koje formalo upućuju svom partneru na sceni zapravo opućene publici, koja sjedi u sali u kojoj je svjetlo upaljeno. Eksplicitno se to radi tako što se likovi direktno, nedvosmisleno obraćaju publici, najčešće tek na kraju poentirajući, osvjetljujući da su sve vrijeme nama govorili o nama. Oba ova nivoa zapravo nose istu poruku: za ovaj užas u kojem živimo smo krivi uglavnom mi.

Prosjačka opera Narodnog pozorišta u Sarajevu je dobra predstava, sa jakom i jasnom porukom, u kojoj glumci igraju dobro, i koja pokazuje da je komedija žanr koji nije tu samo da zabavi i nasmije, već i da nam skrene pažnju na probleme oko nas, ali i na nas same kao problem.

Kokan Mladenović i Kornelia Goli

PROSJAČKA OPERA

Popularno

TAGS

Archivies

Popularno

TAGS

Archivies