1. Metak koji je prekinuo pucanje duše
  2. Prevencijom spriječite karcinom dojke
  3. Intervju sa Doris Pinčić: “Lara sluša srce, ja razum”
  4. Avon Anew Vitale set za njegu kože
  5. Elma Porobić: Tamo gdje se čuje smijeh
  6. Kada odvesti dijete prvi put oftalmologu?
  7. Top Model
  8. Enis Bešlagić: Rođeni šarmer
  9. Vježbanje i mršavljenje
  10. Onako kako jeste i onako kako bi trebalo biti
  11. U korak s vremenom
  12. SecuriTeam
  13. Nikad od mene zavodnice ili kako ‘kupiti’ ljepotu
  14. Bihaćka grupa NO ONE`S EVER: Ostvarenje grunge muzičkog sna i najava dokumentarca
  15. Prirodna kozmetika – Istine i zablude
  16. Ženska ljepota
  17. NICHIM IZAZVAN: Kod žena me odbije nedostatak ambicije ili ambicija bez pokrića
  18. Hardware, Mreža i Redundacija
  19. Video nadzor
  20. Sedam važnih razgovora koje morate obaviti prije braka
  21. Dadilja u vašem domu
  22. To je moj grad
  23. Betonske kanalice HAURATON
  24. Svjetlana
  25. Jesu li za seks potrebne emocije, muškarci ili vibrator?
  26. Smijte se, sebi se smijete
  27. Ljude je potrebno ne samo slušati već ih i čuti!
  28. Sumatra – vremeplovna lađa
  29. Sex
  30. Branislav Nušić, Ožalošćena porodica (NP Sarajevo)
  31. Naličje i naslijeđe porodičnog života
  32. Smisao postojanosti
  33. Politika privatnosti – Httpool Online Advertising
  34. Mirisni tragovi jeseni
  35. Žene u kockarnici – Samo kuću čuvaj!
  36. Strah i bijeda Trećeg rajha (SARTR)
  37. Zašto žene padaju na loše dečke?
  38. Uspješna mama i eko projekat
  39. Mrzimljupci
  40. Održan 8. memorijalni odbojkaški turnir “Bihać 2011”
  41. Šok na Bilinom polju: Ibišević dvaput propustio matirati Portugal
  42. BiH teško poražena u Lisabonu: Portugal ubjedljivom pobjedom odlazi na EURO 2012
  43. Parker i Batum odveli Francusku u finale
  44. Should I stay or should I go?
  45. Pobjednici 34. Kazališnih igara u Jajcu
  46. Razbijač Ralf – Wreck it Ralph
  47. Teferič koji ne prestaje
  48. Alex Cross
  49. Skyfall
  50. U Zvorniku ja sam ostavio svoje srce
  51. (Klinička) Smrt jednog konFLJutera
  52. Httpool Online Advertising
  53. DVB-s očima ovisnika
  54. The Chosen One
  55. City break: Amsterdam
  56. Legenda o padu Troje
  57. Sjeverna Baskija
  58. Bacajà: mjesto gdje je komedija dell’arte ponovo oživjela!
  59. Gdje provesti najluđu noć? – U Istanbul uz trbušne plesačice
  60. Bellagio- omiljena destinacija visoke aristokracije
  61. Naš BOT na naličju mjesta
  62. Ljepota dolazi iz frižidera!
  63. Mini vodič kroz svijet vjenčanica
  64. Kako da vaš komp posluži u prehrambene svrhe
  65. Dragan Marinković Maca: Nisam glup čovjek
  66. Zelenooka romantičarka
  67. Almir Kurt: Sin je najbolji saradnik na svijetu!
  68. Halali nam Zuko!
  69. Sarajevo, Mevlid, Amerika, Sarajevo
  70. Razgovor trojice
  71. Prosjak i gospodin
  72. Kids Land mame i njihove djevojčice
  73. Kokuz
  74. Glas Naroda
  75. Istina
  76. Tužilaštvo BiH : INSTITUCIJA KOJE VIŠE NEMA !
  77. Između osobnog, lokalnog i globalnog
  78. Čudna jada od betonskog grada
  79. Homo homini lupus est ili kratka crtica o nama
  80. Pravda za očeve
  81. Žene zbog predrasuda manjina među inženjerima
  82. Parkovi – pluća demokratije
  83. Grad ili opština, pitanje je sad
  84. Muzika i umjetnost kao refleksija politike
  85. DOPLER: pomak ka prirodi!
  86. Rusi dolaze: Donose li dobre namjere?
sri, feb 26, 2020
  1. Metak koji je prekinuo pucanje duše
  2. Prevencijom spriječite karcinom dojke
  3. Intervju sa Doris Pinčić: “Lara sluša srce, ja razum”
  4. Avon Anew Vitale set za njegu kože
  5. Elma Porobić: Tamo gdje se čuje smijeh
  6. Kada odvesti dijete prvi put oftalmologu?
  7. Top Model
  8. Enis Bešlagić: Rođeni šarmer
  9. Vježbanje i mršavljenje
  10. Onako kako jeste i onako kako bi trebalo biti
  11. U korak s vremenom
  12. SecuriTeam
  13. Nikad od mene zavodnice ili kako ‘kupiti’ ljepotu
  14. Bihaćka grupa NO ONE`S EVER: Ostvarenje grunge muzičkog sna i najava dokumentarca
  15. Prirodna kozmetika – Istine i zablude
  16. Ženska ljepota
  17. NICHIM IZAZVAN: Kod žena me odbije nedostatak ambicije ili ambicija bez pokrića
  18. Hardware, Mreža i Redundacija
  19. Video nadzor
  20. Sedam važnih razgovora koje morate obaviti prije braka
  21. Dadilja u vašem domu
  22. To je moj grad
  23. Betonske kanalice HAURATON
  24. Svjetlana
  25. Jesu li za seks potrebne emocije, muškarci ili vibrator?
  26. Smijte se, sebi se smijete
  27. Ljude je potrebno ne samo slušati već ih i čuti!
  28. Sumatra – vremeplovna lađa
  29. Sex
  30. Branislav Nušić, Ožalošćena porodica (NP Sarajevo)
  31. Naličje i naslijeđe porodičnog života
  32. Smisao postojanosti
  33. Politika privatnosti – Httpool Online Advertising
  34. Mirisni tragovi jeseni
  35. Žene u kockarnici – Samo kuću čuvaj!
  36. Strah i bijeda Trećeg rajha (SARTR)
  37. Zašto žene padaju na loše dečke?
  38. Uspješna mama i eko projekat
  39. Mrzimljupci
  40. Održan 8. memorijalni odbojkaški turnir “Bihać 2011”
  41. Šok na Bilinom polju: Ibišević dvaput propustio matirati Portugal
  42. BiH teško poražena u Lisabonu: Portugal ubjedljivom pobjedom odlazi na EURO 2012
  43. Parker i Batum odveli Francusku u finale
  44. Should I stay or should I go?
  45. Pobjednici 34. Kazališnih igara u Jajcu
  46. Razbijač Ralf – Wreck it Ralph
  47. Teferič koji ne prestaje
  48. Alex Cross
  49. Skyfall
  50. U Zvorniku ja sam ostavio svoje srce
  51. (Klinička) Smrt jednog konFLJutera
  52. Httpool Online Advertising
  53. DVB-s očima ovisnika
  54. The Chosen One
  55. City break: Amsterdam
  56. Legenda o padu Troje
  57. Sjeverna Baskija
  58. Bacajà: mjesto gdje je komedija dell’arte ponovo oživjela!
  59. Gdje provesti najluđu noć? – U Istanbul uz trbušne plesačice
  60. Bellagio- omiljena destinacija visoke aristokracije
  61. Naš BOT na naličju mjesta
  62. Ljepota dolazi iz frižidera!
  63. Mini vodič kroz svijet vjenčanica
  64. Kako da vaš komp posluži u prehrambene svrhe
  65. Dragan Marinković Maca: Nisam glup čovjek
  66. Zelenooka romantičarka
  67. Almir Kurt: Sin je najbolji saradnik na svijetu!
  68. Halali nam Zuko!
  69. Sarajevo, Mevlid, Amerika, Sarajevo
  70. Razgovor trojice
  71. Prosjak i gospodin
  72. Kids Land mame i njihove djevojčice
  73. Kokuz
  74. Glas Naroda
  75. Istina
  76. Tužilaštvo BiH : INSTITUCIJA KOJE VIŠE NEMA !
  77. Između osobnog, lokalnog i globalnog
  78. Čudna jada od betonskog grada
  79. Homo homini lupus est ili kratka crtica o nama
  80. Pravda za očeve
  81. Žene zbog predrasuda manjina među inženjerima
  82. Parkovi – pluća demokratije
  83. Grad ili opština, pitanje je sad
  84. Muzika i umjetnost kao refleksija politike
  85. DOPLER: pomak ka prirodi!
  86. Rusi dolaze: Donose li dobre namjere?

Na koji način će se kod nas obilježiti ovaj dan?

Svake godine, Međunarodna unija za telekomunikacije obavijesti i pozove zemlje članice da se uključe u globalnu kampanju podizanja svijesti o važnosti prisustva djevojčica i žena u oblasti informaciono-komunikacionih tehnologija. Ova inicijativa je pokrenuta 2011. godine, od kada se obilježava i u našoj zemlji.

Veliki broj nevladinih i vladinih organizacija, kao i kompanije koje se bave informaciono-komunikacionim tehnologijama, organizovale su niz aktivnosti sa ciljem da informišu i obrazuju djevojčice i žene o ovoj oblasti. Posebno želim istači Centar za ravnopravnost spolova Republike Srpske, koji ovaj Međunarodni dan obilježava sadržajnim programom od 2011. godine, Academy 387, kao i Resorni centar za promociju civilnog društva koji će ove godine organizovati niz inovativnih radionica i edukativnih i informativnih sastanaka, te posjete kompanijama za sve zainteresirane djevojke, a sve sa jednim ciljem – podizanje svijesti djevojčica i mladih žena kako bi ih ohrabrili da uzmu aktivnije učešće u odabiru karijere u ovoj oblasti. Interes kod mladih žena postoji, a o tome govori i podatak da se veliki broj prijavljuje za učešće u programima.

Nema sumnje da su žene jednako sposobne kao i muškarci u oblasti informaciono-komunikacionih tehnologija. Svjetska istraživanja pokazuju čak da su žene nadarenije za tehnička zanimanja i profesije, ali da se zbog pritisaka vladajućih društvenih stereotipa i predrasuda radije odlučuju za neke druge profesije.

Globalno gledajući samo trideset posto od sedam miliona ljudi koji rade u ovom sektoru informaciono-komunikacionih tehnologija su žene.

Kakva je situacija u BiH kada se radi o zapošljavanju žena u firmama koje se bave ovim strukama?

Nažalost, Bosna i Hercegovina nema strategiju razvoja sektora informaciono-komunikacionih tehnologija, pa je teško govoriti o statističkim podacima. Međutim, evidentno je da kada počnete da istražujete i upoznajete ovu oblast, otkrijete da je znatno prisustvo žena u ovoj oblasti, pa čak i na rukovodećim pozicijama. Međutim, to je ipak nedovoljno. Obzirom da smo mi država koja je u tranziciji suočavamo se sa problemom kao i sve druge tranzicione zemlje, a to je kada govorimo o profesionalnom angažovanju položaju žena o oblasti informaciono-komunikacionih tehnologija, one ni blizu nisu zastupljene kao muške kolege.

Predrasude se mijenjaju, ali to je dugotrajan proces. Ono što će sigurno ohrabriti mlade žene da biraju karijere upravo u ovoj oblasti je činjenica da u ovoj industriji ima novca i da su perspektive nepregledne.

Kakva je globalna slika kada se radi o ovoj problematici i do koje mjere predodžbe koje su prisutne u našem društvu koče mlade žene da se tehnički obrazuju?

Iako formalno nisam „tehnički“ obrazovana, već petnaest godina radim za instituciju koja se kao regulatorno tijelo, između ostalog, bavi poslovima regulacije sektora telekomunikacija, oblast koja je, po tradiciji, rezervisana za muškarce. Po prirodi posla, prisustvujem na mnogim skupovima iz oblasti informaciono-komunikacionih tehnologija i vidim malo žena. Primjera radi, na skupu od 300 učesnika, samo je stotinjak žena. To je globalna slika, a ne samo stanje u BiH. U razgovoru sa nekim mladim ženama shvatila sam da je najveći izazov s kojim se one suočavaju upravo predrasude koje su prisutne u našem društvu, a to je da pri samom odabiru karijere, ukoliko odluče da upišu neki tehnički fakultet, iz porodica im sugerišu da bi trebale izabrati profesiju koje su više za žene. Kada se nađu u radnom okruženju, s obzirom da su u manjini, moraju ulagati više truda i napora da dokažu da obavljaju te poslove jednako kvalitetno kao i muškarci, ako ne i kvalitetnije, ukoliko uzmemo sve osobine koje posjeduje jedna žena, a to je da može istovremeno obavljati više radnji.

Kada se radi o ovoj industriji, s kojim se to problemima u BiH najčešće susrećemo i kakva rješenja ponuditi?

Problem u BiH je uglavnom sistemske prirode, prevenstveno nepostojanje strategije razvoja za ovu oblast na državnom nivou, koja bi sadržavala programe tehničko-tehnološke, ali i obrazovne prirode, što bi sigurno rezultiralo povećanjem broja zaposlenih u ovoj oblasti. Nažalost, Bosna i Hercegovina je jedina u regionu koja nema strategiju za razvoj informaciono-komunikacionih tržišta, a samim tim i tehnologija. Razvoj ovog sektora nije u nadležnosti Regulatorne agencije za komunikacije, tako da je država prepuštena pojedinačnim inicijativama kompanija koje razvijaju ovaj sektor bez državne strategije i postižu odlične rezultate.

Postoje li neki statistički podaci ili izvještaji šta se na ovom polju postiglo za ove četiri godine kako se obilježava Međunarodni dan djevojčica i žena u informaciono-telekomunikacionim tehnologijama?

Pokušala sam doći do takvih podataka, ali nisam mogla naći na objedinjene podatke. Kao konakt osoba, pokušaću u svakom slučaju prikupiti šta se sve uradilo i izvještaj poslati Međunarodnoj uniji za telekomunikacije, te pokušati koordinisati inicijative kako bi se one u određenoj mjeri harmonizovale i objedinile.

Nedavno ste se angažovali i na još jednom polju, tačnije postali ste članica za radnu grupu pri Međunarodnoj uniji za telekomunikacije, koja se tiče veome osjetljive teme, a to je pristup informaciono-komunikacionih tehnologija i usluga osobama sa invaliditetom i osobama sa posebnim potrebama. Možete li nam reći nešto više o tome?

Nedavno sam imala na jednoj konferenciji izlaganje i podaci do kojih sam došla nisu optimistični. Kada je u pitanju pristup informaciono-komunikacionim tehnologijama, osobe sa invaliditetom i posebnim potrebama su marginalizirane, i tu nema razlike da li su žene ili muškarci. U poređenju sa zemljama našeg bližeg okruženja, on je na izuzetno niskom nivou. U ovom slučaju problem nije nepostajanje zakonskih rješenja, ona postoje ali se ne primjenjuju. Problem predstavlja i nepostojanje centralne baze podataka o broju osoba sa invaliditetom i posebnim potrebama u našoj zemlji, kao ni koordinisane aktivnosti kada je u pitanju informisanje o tome kako pristupiti i koristiti informaciono-komunikacione usluge. Kako bi se prevazišli ovi problemi na nacionalnim nivoima, urađeni su dobri regionalni projekti od strane Regionalnog vijeća za saradnju (RCC), ali i UNDP-a, da u devet zemalja, analiziraju i omoguće pristup tehnologijama i uslugama odobama sa invaliditetom i posebnim potrebama.

Putem radne grupe kojoj sam se nedavno pridružila, promovisaće se smjernice i apelovati na zakonodavce da uzmu u obzir smjernice i prilagode ih nacionalnim zakonskim rješenjima kako bi osobe sa invaliditetom i posebnim potrebama imale ravnopravan pristup telekomunikacijskim uslugama. Ilustracije radi, zapitamo li se kako će osoba koja želi da koristi „pametni telefon“, a ima neki vid invalidnosti, doći do informacija o uslugama i aparatima? Pretpostavimo da dođu u neku poslovnicu koja prodaje aparate i usluge, postavlja se pitanje kako će se sporazumjeti. Da li zaposleni poznaju znakovni jezik, primjera radi. Takvi praktični problemi su široko rasprostranjeni, a mi o tome ne razmišljamo, jer te stvari uzimamo zdravo za gotovo. Inicijative koje dolaze i od telekom operatora, kada je u pitanju ovaj vid specifične edukacije zaposlenih u poslovnicama, su sporadični i pojedinačni slučajevi, a ovaj problem zapravo zahtijeva sistemska rješenja. Lično, iskoristiću svaku priliku da dam svoj doprinos u rješavanju ovog problema, kada već imam priliku i pristup ljudima koji mogu da nam daju savjet ili preporuku. Često, čak i najmanji korak koji napravimo može doprinijeti da se poboljša kvalitet života osoba sa invaliditetom i posebnim potrebama. Također, pristup informaciono-komunikacionim tehnologijama i uslugama ne smije služiti kao sredstvo da se još više udalje iz životnih i društvenih aktivnosti, već treba biti sredstvo da ih se aktivnije uključi.

TAGS

TAGS